Često postavljena pitanja

Paušalni obrt nije posebna pravna vrsta, nego obrt kojem se dohodak oporezuje u paušalnom iznosu. Obrtnik vodi pojednostavljenu evidenciju, ponajprije Knjigu prometa (KPR), i mora ispunjavati uvjete za paušalno oporezivanje.

Godišnji limit primitaka je 60.000 € (od 1.1.2025.) i istovremeno je to prag za ulazak u sustav PDV-a. Ako ga prijeđete, od sljedeće godine više ne ispunjavate uvjete za paušalno oporezivanje i prelazite na obrt koji vodi poslovne knjige te ulazite u PDV sustav.

Za obrt kao glavnu djelatnost mjesečna osnovica u 2026. iznosi 797,20 €. Za osiguranika u oba mirovinska stupa MIO I iznosi 119,58 €, MIO II 39,86 €, a zdravstveno 131,54 €, ukupno 290,98 € mjesečno. Za obrt kao drugu djelatnost vrijedi godišnji obračun prema razredu.

Za 2026. gornja granica godišnjih primitaka za paušalno oporezivanje iznosi 60.000 €. Prag treba pratiti kroz sve naplaćene poslovne primitke, ne samo kroz jedan bankovni račun.

Porez se plaća tromjesečno (do kraja ožujka, lipnja, rujna i prosinca) na unaprijed određeni paušalni dohodak prema razredu primitaka.

Zakonski ne morate, ali se preporučuje barem konzultacija pri otvaranju i jednom godišnje. Paušalni obrt vodi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR).

Godišnje izvješće o ostvarenom prometu koje paušalni obrtnik predaje Poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu.

Ne dok ste u sustavu paušalnog obrta i ispod praga od 60.000 €. Iznad tog praga ulazite u sustav PDV-a i prelazite na 'pravi' obrt.

Da. Zaposlena osoba može otvoriti obrt ako ispunjava uvjete djelatnosti. Doprinosi po osnovi obrta i dalje postoje, ali se kod druge djelatnosti u pravilu utvrđuju godišnje prema ostvarenom razredu i rješenju Porezne uprave.

Postupak osnivanja obrta obično traje 1–5 radnih dana, ovisno o nadležnom uredu. Putem sustava e-Obrt na portalu e-Građani postupak je najbrži.

Samo ako ste upisani u registar obveznika PDV-a ili je za određenu transakciju propisana posebna obveza. Obrtnik izvan PDV-a ne smije na računu iskazati PDV kao obračunani porez.

Zakonom nije propisana opća obveza angažiranja knjigovođe samo zato što ste paušalac. Ipak, stručna pomoć je preporučljiva kod PDV-a, inozemnih transakcija, zaposlenika, eRačuna ili promjene statusa.

Da. Obrt može zapošljavati radnike, ali tada nastaju obveze ugovora o radu, prijava na osiguranje, obračuna plaće, JOPPD-a, zaštite na radu i drugih propisa.

Brojevi računa moraju slijediti interni akt i neprekinuti redoslijed prema oznaci poslovnog prostora i naplatnog uređaja. Storno ili ispravak ne smije izbrisati trag izvornog dokumenta.

Prelazak 60.000 € može utjecati i na pravo na paušalno oporezivanje i na PDV status. Pravila nisu potpuno ista, pa odmah provjerite datum i rok prijave Poreznoj upravi te prilagodite račune i knjigovodstvo.

Ne za svaku djelatnost. Sjedište obrta mora biti prijavljeno, a poslovni prostor i minimalni tehnički uvjeti potrebni su kada ih traže propisi ili narav djelatnosti. Za rad od kuće provjerite uvjete djelatnosti i korištenja prostora.

Paušalni porez plaća se kvartalno: 31.03., 30.06., 30.09. i 31.12. Doprinosi se plaćaju mjesečno do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

PO-SD je godišnje izvješće o ostvarenom prometu koje paušalni obrtnik predaje Poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu. Ako postoji razlika za uplatu, ona se mora podmiriti do istog roka.

Da. Obrtnik je fizička osoba koja za obveze obrta odgovara svojom imovinom, dok je d.o.o. zasebna pravna osoba s drugačijim kapitalom, računovodstvom, oporezivanjem i odgovornošću.

Kod obrta uz radni odnos doprinosi se ne obračunavaju kao fiksni mjesečni iznos glavne djelatnosti. Porezna uprava ih godišnje utvrđuje prema propisanoj osnovici koja odgovara razredu primitaka.

PO-SD je obrazac kojim paušalac prijavljuje primitke prethodne godine. Predaje se do 15. siječnja, najčešće putem ePorezne ili na drugi dopušten način.

Promjena se prijavljuje Poreznoj upravi putem propisanih podataka u RPO-u i u rokovima koji ovise o početku djelatnosti ili promjeni načina oporezivanja. Uvjeti su da niste u PDV-u i da ste unutar limita primitaka.

Ne čekajte kraj godine. Čim se približavate pragu, provjerite PDV i porez na dohodak odvojeno, rokove prijave te utjecaj na cijene i ugovore. Točan datum promjene ovisi o propisu i stvarnom prometu.

Da, ako je trgovina uredno registrirana i ispunjeni su posebni uvjeti. Kod robe su važni dokaz nabave, zaštita potrošača, deklaracije, fiskalizacija, PDV i činjenica da se stvarni troškovi ne odbijaju kod paušalnog poreza.

Ako naplatu vršite gotovinom, karticama ili na drugi način koji nije izravna doznaka na poslovni račun, obvezni ste fiskalizirati račune kroz sustav fiskalizacije Porezne uprave.

Najmanje Knjigu prometa (Obrazac KPR). Ako ste obveznik fiskalizacije, vodite i evidenciju o numeričkim oznakama računa. Račune čuvajte 11 godina.

Da, u Obrtnom registru možete upisati više djelatnosti. Bitno je da sve ulaze u uvjete za paušalno oporezivanje (ukupni primici ispod 60.000 €).

Da. Možete registrirati više djelatnosti, ali morate ispuniti uvjete za svaku i stvarno obavljati samo registrirane ili dopuštene sporedne djelatnosti u zakonskom opsegu.

Korisnici starosne mirovine mogu obavljati obrtničku djelatnost uz posebne uvjete. Provjerite kod HZMO-a i Porezne uprave kako se obavljanje obrta odražava na primanje mirovine.

U paušalnom obrtu porez se ne računa po stopama nego se plaća fiksni godišnji iznos prema razredu primitaka. Prirez na porez na dohodak je ukinut 1.1.2024.

Od 1.1.2026. proširene su mogućnosti obavljanja obrta uz zadržavanje mirovine, ali pravo ovisi o vrsti mirovine, opsegu rada i statusu osiguranja. Prije otvaranja zatražite potvrdu HZMO-a za svoj tip mirovine.

Da. Obrtnik mora imati otvoren poslovni račun za poslovne primitke i izdatke odvojen od privatnog računa. Otvaranje je u većini banaka besplatno.

Nastaju zatezne kamate, a dulje ili ponovljeno kašnjenje može dovesti do prisilne naplate ili prekršajnog postupka. Provjerite karticu u ePoreznoj i što prije podmirite ili uskladite dug.

Paušalni porez iznosi 12% propisanog godišnjeg paušalnog dohotka. Ovisno o razredu, godišnji iznos u 2026. kreće se od 203,40 € do 1.080,00 €. Prirez se ne obračunava.

Račune, knjigu prometa i prateću dokumentaciju čuvajte najmanje 11 godina od isteka poslovne godine na koju se odnose.

Da, zahtjev za zatvaranje predaje se istom uredu gdje je obrt upisan. Po zatvaranju ste dužni predati završni PO-SD i podmiriti sve obveze prema Poreznoj upravi.

Da. Prestanak se prijavljuje Obrtnom registru, a zatim treba zaključiti evidencije, izdati i naplatiti preostale račune, podmiriti poreze i doprinose, predati završne obrasce te urediti osiguranje.

Da. Od 01.01.2026. svi porezni obveznici, uključujući paušaliste izvan sustava PDV-a, moraju imati tehničku mogućnost zaprimati eRačune od poslovnih dobavljača (B2B). Najjednostavnije rješenje za paušaliste je besplatni MIKROeRAČUN Porezne uprave servis ili drugi informacijski posrednik.

Za uredno i dokazivo poslovanje koristite račun namijenjen poslovanju obrta i provjerite uvjete svoje banke. Porezna pravila traže sljedivost poslovnih naplata, a bankovni ugovor može ograničiti korištenje privatnog potrošačkog računa za poslovnu svrhu.

Student može otvoriti obrt, ali to može utjecati na studentska prava, zdravstveno osiguranje, porezne olakšice roditelja i pravo na studentski rad. Prije otvaranja provjerite svoj status kod fakulteta, HZZO-a i Porezne uprave.

Paušalac izvan sustava PDV-a obvezno izdaje domaće eRačune od 1.1.2027. Ako je u sustavu PDV-a, obveza izdavanja domaćih eRačuna počinje 1.1.2026.

MIKROeRAČUN je besplatni FINA servis za zaprimanje i, po izboru, izdavanje eRačuna. Namijenjen je manjim poreznim obveznicima koji nisu u sustavu PDV-a — uključujući paušaliste — i pokriva osnovne obveze Fiskalizacije 2.0 bez dodatnih troškova posrednika.

Da. Od 01.01.2026. paušalist mora fiskalizirati i račune koji se plaćaju bezgotovinski (uplata na poslovni račun po izdanom računu), ne samo gotovinske/kartične. Provjerite da softver za fakturiranje podržava fiskalizaciju transakcijskih računa.

Ne. Obveza eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025) odnosi se na promet između hrvatskih poreznih obveznika. Za inozemne klijente i dalje vrijedi klasičan račun, uz eventualne posebne PDV obveze (PDV-S, reverse charge) — obavezno provjerite s knjigovođom.

eRačun mora biti strukturirani elektronički dokument u formatu sukladnom europskoj normi EN 16931 (najčešće UBL 2.1 ili CII), poslan preko ovlaštenog informacijskog posrednika. Skenirani PDF, slika ili obični e-mail prilog ne smatraju se eRačunom.

Fiskalizirani eRačun čuva se šest godina od kraja kalendarske godine u kojoj je izdan. Ako drugi propis zahtijeva dulje čuvanje povezane dokumentacije, primjenjuje se dulji rok.

Provjerite je li dobavljač u obvezi izdavanja, je li vaša adresa u sustavu ispravna i postoji li tehnička poruka o odbijanju. Ne prebacujte automatski krivnju na dobavljača; problem prijavite posredniku i dokumentirajte pokušaj zaprimanja.

MIKROeRAČUN Porezne uprave besplatan je za dopuštene korisnike. Komercijalni posrednici i programi imaju vlastite cijene, pa usporedite naknadu, arhivu, integraciju, podršku i broj dokumenata.

Za korištenje pojedine pristupne točke može biti potrebna odgovarajuća elektronička vjerodajnica ili certifikat, ali zahtjev ovisi o odabranom posredniku i programu. MIKROeRAČUN koristi prijavu kroz sustave Porezne uprave.

Zakon ne propisuje izričitu novčanu kaznu za samu registraciju, ali nemogućnost zaprimanja eRačuna može značiti probleme s ulaznim računima i porezno priznatim izdacima. Pri kontroli Porezne uprave moguće su sankcije za nepoštivanje obveza iz Fiskalizacije 2.0 — registrirajte se što prije.

B2B = račun drugom hrvatskom poreznom obvezniku (d.o.o., j.d.o.o., obrt, slobodno zanimanje, udruga s OIB-om u poslovnom prometu). Paušalist od 01.01.2026. mora zaprimati takve eRačune, a od 01.01.2027. i izdavati ih u strukturiranom formatu (UBL 2.1 / EN 16931) preko ovlaštenog posrednika. Iznos računa i djelatnost nisu bitni — obveza vrijedi za svaki B2B račun.

B2G = račun proračunskom ili javnopravnom tijelu (ministarstvo, agencija, grad, općina, škola, bolnica, javno poduzeće). eRačun je obvezan već od 01.07.2019. po Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi — neovisno o tome je li izdavatelj paušalist, u sustavu PDV-a ili nije, i neovisno o vrsti djelatnosti.

B2C = račun fizičkoj osobi koja ne djeluje kao porezni obveznik (privatna usluga, maloprodaja, ugostiteljstvo, frizer, instrukcije, kozmetika). eRačun se NE izdaje ni nakon 2027. — izdaje se klasičan fiskalizirani račun. Od 01.01.2026. fiskalizacija obuhvaća i bezgotovinske uplate po izdanom računu, ne samo gotovinske/kartične.

U pravilu ne — Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025) ne dijeli paušaliste po djelatnostima nego po tipu klijenta. Razlikuje se intenzitet: IT konzultant ili dizajner pretežno radi B2B (eRačun obvezan od 2027.), dok frizer ili instruktor pretežno radi B2C (eRačun nije obvezan). Mješovita djelatnost (npr. fotograf koji radi za agencije i privatne klijente) primjenjuje oba režima paralelno na odgovarajuće račune.

Primjenjuje se režim koji odgovara svakom pojedinom računu: B2B računi idu kao eRačun preko posrednika (od 01.01.2027.), B2C računi ostaju klasično fiskalizirani. Softver za fakturiranje mora podržavati oba toka, a brojčana numeracija računa ostaje jedinstvena i neprekinuta u poslovnoj godini.

Ne. Paušalac u sustavu PDV-a od 1.1.2026. izdaje i prima domaće eRačune. Paušalac izvan PDV-a u 2026. mora ih primati, a obvezno ih izdaje od 1.1.2027.